Održan međunarodni muzikološki okrugli stol:Europski kontekst i srednjovjekovna glazba u povijesnim hrvatskim zemljama, u Knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) u Zagrebu, četvrtak, 5. ožujka 2020.
Autor: Hana Breko Kustura
PROJEKT CROMUSCODEX70 u suradnji s predavačima Sveučilišta Harvard, Julius Maximilian iz Wurzburga, Sveučilišta Sorbonne i Scholae cantorum Basiliensis, KBF-a u Splitu, HAZU i Sveučilišta u Bolzanu
U organizaciji projekta CROMUSCODEX70 održan je prvi interdisciplinarni medievistički međunarodni okrugli stol s akcentom na glazbene kodekse srednjega vijeka porijeklom iz hrvatskih zemalja. Cilj mu je bila nova, suvremena obrada glazbenih kodeksa koji ukazuju na temelje ne samo hrvatske, nego i europske glazbene bašine, one koji se odnose na izvore gregorijanskoga korala. Njih na ovim prostorima je relativno puno i oni postaju tim važniji upravo stoga što su često smatrani „marginalnim“. Naime, danas ravnopravni izvori za rekonstrukciju samih početaka glazbene kulture ovog dijela Europe, jer počesto u sebi nose tragove starih tradicija, koje druge europske crkvene provincije usljed nestanka ili ne sačuvanih glazbenih izvora više ne posjeduju. Okrugli stol okupio je ukupno 10 izlagača, s 2 kontinenta i 5 država: SAD-a, Njemačke, Italije, Francuske i Hrvatske. On je drugi u nizu skupova koji se na temu glazbe srednjega vijeka održava u Hrvatskoj. Prvi je bio godine 1997. u Splitu, kada se raspravljalo o glazbi dviju Jadranskih obala. Tada smo po prvi puta ugostili ovdje prisutne eminentne stručnjake prof. Thomasa Kellya sa Sveučilišta u Harvardu i profesora Andreasa Hauga, tada sa Sveučilišta u Erlangenu.
Danas, 23 godine kasnije, imali smo priliku u Zagrebu saznati koja su nova otkrića proistekla iz projekta CROMUSCODEX važna upravo za povijesne temelje hrvatske glazbene kulture uopće, one koju je u srcu latinske Europe oblikovalo Njemačko-rimsko carstvo (Franačka), potom patrijahrija Akvileja, kao i utjecaji glazbene kulture juga Italije oni beneventanski i na koncu ne manje važni oni koji su stizali iz susjedne Mađarske. Projekt je na sasvim ravnopravnoj razini prikazao svoje suradnje s inozemnim kolegama i njihovim projektima. Također, fokus projekta je prikauzao i samu interpretaciju glazbe koju u ovom timu tako profesionalno i odmjereno interpretira naša muzikologinja i pjevačica Katarina Livljanić, danas profesorica na Scholi cantorum Basiliensis u Baselu.
Akademkinja Koraljka Kos je u pozdravnom govoru u ime HAZU-a podsjetila na desetljenu zapostavljenost istraživanja srednjovjekovnih hrvatskih glazbenih i liturgijskih kodeksa. „Na objavu bjeline u zemljovidu hrvatskih zemalja koja je nijekala postojanje hrvatske glazbene tradicije, reagirao je tek 1961. tekstom Albe Vidaković, napomenula je dodavši kako su zadnjih desetljeća istraživanja oslobođena političkih pritisaka, stereotipa, predsrasuda i osjećaja inferiornosti.
Voditeljica projekta Hana Breko Kustura istaknula je kako je riječ o prvom javnom predstavljanju suradnje i rezultata znanstvenoga interdisciplinarnog istraživanja suradnika projekta Hrvatske zaklade za znanost (HRZZ) i HAZU "Hrvatski glazbeni i liturgijski kodeksi srednjega vijeka: Interdisciplinarna obrada (CROMUSCODEX70)".
Breko Kustura u izlaganju "Oris hrvatske srednjovjekovne glazbe u povijesnim hrvatskim zemljama: Novi uvid" koje je prezentirala u koautorstvu dr. Marijane Horvat predstavila je najnovija istraživanja interdisciplinarnoga projekta. Podsjetila je na nove spoznaje proistekle iz istraživanja te upozorila na neke nove srednjovjekovne izvore koji pripadaju povijesti glazbe današnjih hrvatskih krajeva.Među tim izvorima navela je, između ostalih i liturgijske fragmente iz kodeksa sa splitskog, hvarskog i zadarskog područja te iz Kotorskoga misala.
Konzultant projekta CROMUSCODEX70 povjesničar glazbe i profesor na Sveučilištu u Wurzburgu prof. dr. Andreas Haug napomenuo je kako je "Corpus monodicum" dugoročni projekt Akademije znanosti u Mainzu te dodao kako je njegov cilj stvoriti opsežnu zbirku neistražene jednoglasne nemenzurirane glazbe srednjega vijeka. Najprije će biti stvorena kao online prezentacija koja će javnosti omogućiti pristup do pet tisuća napjeva različitih žanrova, naglasio je Haug dodavši kako se potkraj ove godine planira o objavljivanje beta inačice s 2500 napjeva.
Plenarno izlaganje održao je eminentni prof. Sveučilišta Harvard Thomas Forrest Kelly koji je istaknuo važnost homogenosti i sinkronog promatranja beneventanske tradicije juga Italije i Dalmacije, i upravo je svoje izlaganje posvetio u potpunosti hrvatskim izvorima dalmatinske obale ističući njihovu suvremenost u kontekstu glazbe Beneventanske zone. Izvedbom pojedinim napjeva dalmatinske obale, prestavila se Katarina Livljanić u osvrtu na snimke koje je snimila zajedno sa svojim ansamblom Dialogos, dotaknuvši temu izvedbene prakse beneventanskog korala.
Okrugli stol bio je podijeljen u tri tematske cjeline koje se tiču povijesti glazbe Europe i hrvatskih zemalja u srednjemu vijeku, s poglavitim obzirom na beneventansku glazbenu tradiciju juga Italije i Dalmacije, ali i na prikaz nalaza beneventanskih izvora povjesničara umjetnosti i liturgičara, Rozane Vojvoda i fra Domagoja Volarevića, te prikaz novih metoda istraživanja iz područja digitalne humanistike na primjeru softwarea Monodi plus.
U programu su sudjelovali svi suradnici projekta Hana Breko Kustura, Rozana Vojvoda, Marijana Horvat, Domagoj Volarević, Katarina Livljanić, te Giulia Gabrielli, kao i studenti muzikologije na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, te brojne kolege koji su pridonijeli živoj i bogatoj diskusiji kojom je okrugli stol završio.
Ovo međunarodno događanje je bilježio i Hrvatski radio, predvođen urednicom Ivom Lovrec Štefanović i ton majstorom Brankom Starcem.
Više:
